Grad u periodu opsade

od 2. maja 1992. do 26. februara 1996.
1,395 dana

Sarajevo, glavni grad Republike Bosne i Hercegovine, je napadnut 5. aprila 1992. godine. Jugoslovenska Nacionalna Armija, potpomagana od strane Srba odanih SDS-u, opkolila je grad i počela da steže obruč oko 500,000 stanovnika. Grad, koji leži u dolini rijeke Miljacke, okružen je planinama na kojim je bilo smješteno 260 tenkova, 120 minobacača i dosta oružja manjeg kalibra.

Već 2.maja 1992. godine grad je bio potpuno blokiran. Dijelovi grada su bili okupirani, a dijelovi koji nisu - bili su izloženi konstantnoj artiljerijskoj vatri. Svaki dan, grad je bio ciljano napadan. Među metama su bile bolnice, biblioteke, muzeji, i uglavnom mjesta gdje su građani stajali u redovima za hljeb i vodu. Agresor je uništio zgradu PTT-a, ostavljajući grad bez ikakvih telefonskih veza. Grad je ostao bez vode, struje, i plina. Zalihe hrane su brzo počele nestajati. Groblja su se širila.

10,615 osoba, od čega 1,601 djece, je poginulo u Sarajevu tokom ratnog perioda. Više od 50,000 osoba je ranjeno, od kojih je veliki broj ostao invalidima.

26. februara 1996. godine, otvaranjem sjeverozapadnog prilaza gradu, odnosno reintegracijom naselja Vogošča i Ilijaš, Sarajevo je proglašeno otvorenim gradom. Nakon Daytonskog sporazuma i dolaskom IFOR-a, agresor je polako počeo da napušta okupiranu teritoriju oko grada, ostavljajući iza sebe sve uništeno i izgoreno. 19. marta 1996. godine, agresor napušta posljednji okupirani dio grada – Grbavicu.

Opsada grada je trajala od 2. maja 1992. do 26. februara 1996., odnosno 1,395 dana što je najduža zabilježena opsada u modernoj istoriji čovječanstva.

Hronologija opsade

1992

  1. 2. mart 1992.Postavljene barikade u gradu; prilazi gradu blokirani.
  2. 3. april 1992.Snage JNA zauzele rezervoar Mojmilo.
  3. 2. mart 1992.Mirne demonstracije građana (između dvije i tri hiljade) ispred zgrade Skupštine; pale prve žrtve na Mostu Vrbanja - Suada Dilberović i Olga Sučić. Napadnuta Policijska akademija na Vracama.
  4. 10. april 1992.Oko 300 građana napušta Sarajevo uz pomoć Jevrejske općine; JNA i srpski dobrovoljci patroliraju Grbavicom.
  5. 11. april 1992.Sve parlamentarne stranke, uključujući SDS, potpisale Deklaraciju o jedinstvenom Sarajevu.
  6. 13. april 1992.Teritorijalna odbrana postavila kontrabarikadu na ulazu u tunel Lapišnica; Vehbija Karić napustio JNA; vojnici JNA pucaju iz Kasarne "Maršal Tito"; Samir Mešetović gine na igralištu prekoputa kasarne; iz Kasarne "Viktor Bubanj" također se puca.
  7. 30. april 1992.Dobrinja potpuno blokirana; niko iz nje ne može izići, niti se u nju može ući. JNA proglašena okupatorskom vojskom.
  8. 2. maj 1992.Sukob između JNA i Teritorijalne odbrane na Skenderiji. Zapaljena Glavna pošta na Obali. Po povratku sa pregovora u Lisabonu, Alija Izetbegović, Zlatko Lagumdžija i Sabina Berberović uhapšeni na Aerodromu Sarajevo i odvedeni u Lukavicu.
  9. 17. maj 1992.Srpske snage i JNA pokušavaju podijeliti Sarajevo na dva dijela linijom Pofalići - Kasarna "Maršal Tito" - Most "Bratstvo-jedinstvo" - Grbavica; peta kolona pomaže JNA.
  10. 18-19. maj 1992.Prekinute telefonske veze sa ostatkom svijeta.
  11. 19. maj 1992.Na Ilidži stopiran konvoj sa 500 žena i djece.
  12. 20. maj 1992.Zapaljena Sportska dvorana "Zetra".
  13. 22. maj 1992.113 mentalno zaostalih pacijenata moraju napustiti bolnicu Jagomir.
  14. 26. maj 1992.Granatirano porodilište "Zehra Muidović".
  15. 27. maj 1992.Masakr u ulici Vase Miskina, tri granate ispaljene iz pravca Borija usmrtile 19, a ranile 157 ljudi.
  16. 1. juni 1992.JNA napustila Kasarnu "Maršal Tito".
  17. 2. juni 1992.Objavljena ratna opasnost i opća mobilizacija.
  18. 28. juni 1992.François Mitterrand posjetio Sarajevo. Dočekan je sa ljiljanima. Otvoren humanitarni zračni most. Granatirano Oslobođenje. Obustavljena isporuka vode sa vodovoda Bačevo.
  19. 17. juli 1992.Napadnuto Aerodromsko Naselje. Granatirani tramvaji.
  20. 28. juli 1992.Uništena i opljačkana Tvornica UNIS, šteta 700 miliona maraka.
  21. 1. august 1992.Napadnut konvoj sa bebama iz Doma za nezbrinutu djecu "Ljubica Ivezić", Vedrana Glavaš (dvije godine) i Roki Sulejmanović (16 mjeseci) ubijeni. Zapaljen Hotel "Evropa".
  22. 3. august 1992.Petero djece i dvije žene poginuli na Kobiljoj Glavi dok su pokušavali ubrati trešnje. Dvije osobe su ranjene. Sarajlijama Evropa poslala tone lijekova protiv malarije.
  23. 13-14. septembar 1992.Napadi na naselje Stup; liniju drže HVO, HOS i Armija BiH.
  24. 18. august 1992.Granatiran Hotel "Evropa"; poginulo petero, a ranjeno osam građana.
  25. 25/26. august 1992.Zapaljena Nacionalna biblioteka "Vijećnica".
  26. 9. oktobar 1992.Prekinut dovod gasa u grad. 30 litara vode prodaje se za deset maraka.

1993

  1. 7. januar 1993.U Sarajevu Srbi, Muslimani, Jevreji i Hrvati zajedno proslavili pravoslavni Božić u Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji.
  2. 8. januar 1993.U UNPROFOR-ovom transporteru ubijen potpredsjednik Vlade Hakija Turajlić.
  3. 15. januar 1993.Poginulo osam, a ranjeno 20 ljudi u redu za vodu kod Sarajevske pivare.
  4. 15. februar 1993.Civilna zaštita postavila kontejnere ispred Gradske bolnice, kako bi zaštitila građane od snajpera. Bianca Jagger posjetila Sarajevo.
  5. 1. mart 1993.Pokrenuta inicijativa za ekstradiciju Radovana Karadžića sudskim vlastima RBiH.
  6. April 1993.Otvorena stara groblja - Lav, Sveti Josip, Sveti Marko za sahranjivanje umrlih, a pomoćni stadion na sportskom kompleksu Koševo pretvoren u novo groblje.
  7. 1. juni 1993.Na fudbalskom igralištu u naselju Dobrinja III od dvije minobacačke granate poginulo devet osoba, uglavnom djece, a ranjeno 104.
  8. 15. juni 1993.Na dženazi, na groblju Budakovići, ubijeno 12 ljudi.
  9. 16. juni 1993.Kompletan grad ostao bez struje. Takvo stanje trajalo je ravno 53 dana.
  10. 8. juli 1993.Jedanaest članova Gradske skupštine Sarajeva stupilo u štrajk glađu u znak protesta zbog nepružanja humanitarne pomoći izgladnjelom Goraždu. Kompletno Sarajevo, u kojem je već svaki građanin smršao u prosjeku između 10 i 15 kg, bojkotuje humanitarnu pomoć dok se ona ne uputi i Goraždu.
  11. 12. juli 1993.Na Dobrinji, u redu za vodu, ubijeno 13, a ranjeno 15 civila.
  12. 15. august 1993.Nakon dugih pregovora, teško ranjena djevojčica Irma Hadžimuratović evakuirana iz Sarajeva.
  13. 19. septembar 1993.U Sarajevu formirana Međunarodna vatrogasna brigada.
  14. 4. novembar 1993.UNPROFOR preuzeo kontrolu vodovoda Bačevo i Butile.
  15. 9. novembar 1993.U Osnovnoj školi "Prvi maj" na Alipašinom Polju ubijena učiteljica Fatima Gunić i njenih troje učenika. Nedaleko od škole, istog dana poginulo je još pet osoba, a ranjene 42.
  16. 11. novembar 1993.Časovi u svim školama skraćeni za 15 minuta.
  17. 28. novembar 1993.Na mostu Drvenija ubijeno petero ljudi, a četvero ranjeno.
  18. 3. decembar 1993.U skloništu na Alipašinom Polju premijerno izvedena predstava za djecu Žaljubljeni žmaj.
  19. 14. decembar 1993.Ubijeno osmero i ranjeno tridest dvoje ljudi na Drveniji.

1994

  1. 3. januar 1994.U Sarajevu ubijeno 20, a ranjeno preko 40 civila. U svom stanu u centru grada, od granate poginulo šest članova porodice Tatarević-Dragnić, među njima i dvoje djece.
  2. 22. januar 1994.Na Alipašinom Polju ubijeno šestero, a ranjeno troje djece.
  3. 1. februar 1994.General Michael Rose izjavio: "Želim da se identifikujem sa građanima Sarajeva."
  4. 4. februar 1994.Ubijeno 12, ranjeno više od 40 Sarajlija.
  5. 5. februar 1994.Na pijacu Markale pala granata od 120 milimetara. Bilans: 66 mrtvih i 197 ranjenih. Rose nije izjavio ništa.
  6. 12. februar 1994.Prvi put od početka opsade u Sarajevu nije bilo mrtvih i ranjenih.
  7. 8. mart 1994.Nakon 670 dana proradio tramvaj.
  8. 23. mart 1994.Most "Bratstvo-jedinstvo" otvoren za prelazak civila. Prvog dana 25 ljudi prešlo na Grbavicu, 15 došlo u slobodni dio grada.
  9. 5. april 1994.U Sarajevu uključena ulična rasvjeta u Ferhadiji, ulici Maršala Tita i na Trgu oslobođenja. Sarajlije protestovale pred rezidencijom generala Rosea zbog srpskog napada na Goražde.
  10. 13. april 1994.Obustavljeni prelasci preko Mosta "Bratstvo-jedinstvo".
  11. 1. maj 1994.U Sarajevu proslavom obilježen Praznik rada, a liturgijom kojoj je prisustvovao dr. Haris Silajdžić - Vaskrs.
  12. 23. maj 1994.Počela sa radom prva benzinska pumpa u Sarajevu.
  13. 19. juni 1994.U Vijećnici, pod dirigentskom palicom Zubina Mehte, izveden Requiem W. A. Mozarta.
  14. 4. juli 1994.Otvorena Američka ambasada u BiH.
  15. 16. juli 1994.Srbi ponovo zatvorili sve puteve iz Sarajeva i ka njemu.
  16. 14. august 1994.Na aerodromu potpisan antisnajperski sporazum.
  17. 15. august 1994.U toku jednog dana u Sarajevu primirje prekršeno 742 puta.
  18. 1. septembar 1994.Papa Ivan Pavao II potvrdio posjetu Sarajevu.
  19. 6. septembar 1994.Odgođena posjeta pape Ivana Pavla II.
  20. 28. septembar 1994.Kamion UNPROFOR-a zgazio dječaka. Vozač u "psihičkom šoku".
  21. 4. oktobar 1994.Za 24 sata u Sarajevu primirje prekršeno 2.000 puta.
  22. 8. oktobar 1994.Na Marindvoru pucano u tramvaj: poginuo vozač, 12 putnika ranjeno.
  23. 25. oktobar 1994.Vozilo UN-a usmrtilo petogodišnjeg dječaka.
  24. 8. novembar 1994.U Sarajevu ubijeno šestero civila, od toga četvero djece, a 10 ranjeno.
  25. 17. novembar 1994.Granatirana zgrada Predsjedništva BiH.
  26. 30. novembar 1994.Sarajevo posjetio generalni sekretar UN-a Boutros Ghali. Dočekan zvižducima.
  27. 1. decembar 1994.Zatvoren aerodrom; nestalo plina; "Velepekari" isključena struja zbog neplaćenih računa, Sarajevo ostalo bez hljeba.

1995

  1. 20. janua 1995.Poginuo gost na Balu Roma u Sarajevu.
  2. 26. januar 1995.1.000 dana opsade Sarajeva.
  3. 2. februar 1995.Otvoreni putevi preko aerodroma.
  4. 4. mart 1995.Jedan snajperski metak ranio troje ljudi.
  5. 15. mart 1995.Zatvoren aerodromski put, cijene u Sarajevu utrostručene.
  6. 13. april 1995.Na željezničkoj stanici u Sarajevu granata ranila sedam učenika.
  7. 16. maj 1995.U granatiranju grada petero poginulih, 16 ranjenih.
  8. 24. maj 1995.UNPROFOR u Sarajevu zabilježio 2.758 detonacija.
  9. 16. juni 1995.Modifikovana avio-bomba pala u Dositejevu ulicu.
  10. 18. juni 1995.Granatiran red za vodu u Dobrinji: sedam ubijenih i 12 ranjenih.
  11. 21. juni 1995.Novi masakr u redu za vodu, na Dobrinji: šest mrtvih i 15 ranjenih.
  12. 25. juni 1995.Ubijeno dvoje, a ranjeno osmero djece.
  13. 28. juni 1995.Avio-bombom pogođena zgrada RTV BiH.
  14. 30. juni 1995.Ubijene četiri, ranjeno 20 osoba. Dvije granate pale na štab UNPROFOR-a.
  15. 1. juli 1995.Granatirani svi dijelovi Sarajeva: poginulo 12, ranjeno 67 civila.
  16. 6. juli 1995.U Sarajevu ubijeno šest, a ranjeno 11 osoba.
  17. 12. juli 1995.Šest mrtvih, 12 ranjenih u Sarajevu.
  18. 18. juli 1995.Šest mrtvih, šest ranjenih Sarajlija.
  19. 10. august 1995.Snajperskim hicima ubijeno četvero Sarajlija.
  20. 22. august 1995.Šest mrtvih i 33 ranjenih u Sarajevu. Dvije modifikovane bombe pale na Novo Sarajevo.
  21. 28. august 1995.Masakr na Markalama: Ubijeno 35 ljudi, 90 ranjeno.
  22. 4. septembar 1995.Nakon zračnih udara, Srbi počeli povlačiti oruđa oko Sarajeva.
  23. 8. septembar 1995.U granatiranju Sarajeva ranjeno 10 osoba.
  24. 15. septembar 1995.Poslije više od pet mjeseci otvoren Aerodrom Sarajevo.
  25. 24. oktobar 1995.Za humanitarne konvoje otvoren put Sarajevo - Kiseljak, preko Ilidže.
  26. 11. novembar 1995.Sarajevo dobilo struju.
  27. 21. novembar 1995.Koncert Laibacha u Narodnom pozorištu.
  28. 22. decembar 1995.Ukinuto ratno stanje.

O Stranici

Kao što to i uvodna riječ kaže, ova stranica je posvećena onima koji od vremena rata više nisu sa nama. Ujedno je to i prilika za sjećanje onima koji su preživjeli užas prve polovine devedesetih u Sarajevu. Prikupljajući radove i fotografije objavljene na ovoj stranici, usljed realnih okolnosti, nije bilo moguće pronaći i kontaktirati sve autore. Ukoliko imate dodatne informacije o fotografijama, autorima, ili povredi autorskih prava, kliknite na KONTAKT kako bi sporne fotografije bile uklonjene. Ova stranica je neprofitna, antiideološka, i što je najbitnije – napravljena s ljubavlju.

Linkovi

Fotografije